Plesom do zdravog srca

Zdravstvena inicijativa za prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i kroničnog obolijevanja

Bolesti srca i krvnih žila (KVB) na prvom su mjestu po učestalosti obolijevanja i smrtnosti u gotovo svim zemljama svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one su uzrok smrti 17,3 milijuna ljudi diljem svijeta, odnosno uzrokuju 30% sveukupne smrtnosti. Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi umrijeti zbog kardiovaskularnih bolesti. Europski pokazatelji su još više zabrinjavajući sa 48% ukupne smrtnosti. U većini zemalja sjeverne, zapadne i južne Europe smrtnost od KVB smanjuje se zadnjih tridesetak godina, dok u zemljama istočne Europe još uvijek raste ili stagnira. U Hrvatskoj su KVB također vodeći uzrok smrti s udjelom od 48,7% u ukupnom mortalitetu 2011. godine, što je zapravo dobar pokazatelj jer već treću godinu zaredom bilježimo manju stopu od 50% što je u skladu s pozitivnim trendom smanjenja smrtnosti od KVB kroz zadnjih deset godina u Hrvatskoj.

Read more...

Spol, dob i obiteljsko nasljeđe su čimbenici na koje ne možemo utjecati, ali uz odgovarajuće preventivne mjere i liječenje možemo odgoditi razvoj kardivaskularnih bolesti.

Osim toga, brojni su čimbenici na koje možemo i trebamo samostalno utjecati:

  • - pušenje
  • - dugoročno povišeni krvni tlak
  • - povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi
  • - povećana tjelesna težina - nedovoljna tjelesna aktivnost
  • - šećerna bolest (dijabetes)

Read more...

Prevencija kardiovaskularnih bolesti – dva osnovna pristupa

Mjere primarne prevencije uglavnom uključuju aktivno djelovanje na čimbenike rizika na koje se može utjecati.

Mjere sekundarne prevencije poduzimaju se kod visokorizičnih osoba kada nastupi neki od oblika srčanožilnih bolesti, primjerice nakon preboljelog infarkta srca.

Uspješna provedba primarnih i sekundarnih mjera prevencije smanjuje prijevremenu smrtnost i invalidnost od kardiovaskularnih bolesti za 50%, te poboljšanje kvalitete života ismanjenu potrebu za ponovnim zahvatima.

Read more...

PCI mreža – mreža primarne perkutane koronarne intervencije

Prema dostupnim podacima, ukupni broj bolesnika s koronarnom bolesti srca, odnosno akutnim koronarnim sindromom (akutni infarkt miokarda), u Hrvatskoj tijekom jedne godine iznosi oko 7300, od čega 2100 bolesnika godišnje umre, veći dio već u hitnoj službi (oko 1700), a manji dio tijekom hospitalizacije (oko 350).

Read more...