Plesom do zdravog srca

Zdravstvena inicijativa za prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti i kroničnog obolijevanja

Bolesti srca i krvnih žila (KVB) na prvom su mjestu po učestalosti obolijevanja i smrtnosti u gotovo svim zemljama svijeta. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, one su uzrok smrti 17,3 milijuna ljudi diljem svijeta, odnosno uzrokuju 30% sveukupne smrtnosti. Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi umrijeti zbog kardiovaskularnih bolesti. Europski pokazatelji su još više zabrinjavajući sa 48% ukupne smrtnosti. U većini zemalja sjeverne, zapadne i južne Europe smrtnost od KVB smanjuje se zadnjih tridesetak godina, dok u zemljama istočne Europe još uvijek raste ili stagnira. U Hrvatskoj su KVB također vodeći uzrok smrti s udjelom od 48,7% u ukupnom mortalitetu 2011. godine, što je zapravo dobar pokazatelj jer već treću godinu zaredom bilježimo manju stopu od 50% što je u skladu s pozitivnim trendom smanjenja smrtnosti od KVB kroz zadnjih deset godina u Hrvatskoj. Usporedno s drugim europskim zemljama, zemlje Istočne Europe imaju uglavnom više stope smrtnosti, a zemlje Zapadne i Južne (mediteranske) Europe imaju znatno niže stope smrtnosti od Hrvatske sa stalnim trendom smanjenja. Diljem svijeta ulažu se znatni napori u liječenje i prevenciju, a rezultati se najbolje vide u zemljama visokog bruto nacionalnog dohotka – bogatim europskim zemljama, Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu, dok u zemljama istočne Europe smrtnost od KVB ostaje jednaka ili čak raste. Tako je na primjer u razdoblju od 1972. do 2005. godine kardiovaskularna smrtnost u Finskoj smanjena za 76%, a u Grčkoj se povećala za 11%. Uzroci takvim razlikama nalaze se u pušenju i lošim prehrambenim navikama.

Među najčešće kardiovaskularne bolesti ubrajaju se:

  • infarkt miokarda ili srčani udar,
  • zastojne bolesti srca,
  • kronične bolesti srca,
  • moždani udar,
  • promjene na krvnim žilama nogu,
  • ateroskleroza,
  • povišeni krvni tlak ili hipertenzija,
  • promjene na bubrezima zbog bolesti krvnih žila.

Ishemijske bolesti (bolest koronarnih arterija ili koronarna srčana bolest) predstavljaju jednu od najvažnijih komponenti u ukupnom obimu kardiovaskularnih bolesti.

 

Najčešći uzročnici nastanka bolesti srca i krvnih žila

Čimbenici koji najčešće dovode do oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti su pušenje, pretilost, povišen kolesterol, dijabetes i hipertenzija (povišeni krvni tlak), ali uzročnik često može biti stres i emotivna napetost.

Istraživanja su pokazala da je:

  • infarkt tri puta češći kod pušača
  • povećane razine kolesterola povećavaju rizik od infarkta za 3,8 puta
  • ljudi s povišenim tlakom, obolijevaju od infarkta 4 do 8 puta češće koronarna bolest 8 puta je češća kod dijabetičara
  • Srčani udar je 5 do 6 puta češći kod muškaraca do 55. godine života, dok je u starijoj dobi (nakon 75. godine) češći kod žena.
  • Skupine s povećanim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti su muškarci u dobi iznad 45 godina i žene u dobi iznad 55 godina.
  • Veću vjerojatnost obolijevanja imaju osobe s obiteljskim naslijeđem smrtnosti od koronarne bolesti srca: muški srodnici (otac ili brat) prije 55. godine, te ženski članovi obitelji (majka ili sestra) prije 65. godine života.

MOJE SRCE – MOJ ŽIVOT Zdravstvena inicijativa za prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Suvremena globalna kardiološka zajednica jedna je od najbolje organiziranih stručnih skupina u svijetu u čijim okvirima uspješno djeluje i Hrvatsko kardiološko društvo pod okriljem Europskog kardiološkog društva. Hrvatski stručnjaci su tako uključeni u provedbu preventivnih akcija i sustavnih istraživanja čije rezultate primjenjuju u svakodnevnoj praksu. Sastavni dio aktivnosti su i akcije promocije kardiovaskularnog zdravlja poput Svjetskog dana srca koji se redovito obilježava zadnju nedjelju u rujnu. Osim toga, Hrvatsko kardiološko društvo uz potporu tvrtke Astra Zeneca provodi i „Projekt podizanja razine svijesti o važnosti postizanja ciljnih vrijednosti lipidnih parametara u bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom u Republici Hrvatskoj“. Projektom je provedena edukacija liječnika opće medicine o aktualnoj problematici kardiovaskularnih bolesti, a pacijentima su omogućene besplatne pretrage s ciljem određivanja razine lipida. Time su prikupljeni konkretni podaci s terena koji su pomogli u pripremi PRIRUČNIKA VAŠE SRCE za bolesnike s bolestima srca i krvnih žila, autora doc.dr.sc. Viktora Peršića. Priručnik je pisan razumljivim jezikom te na vrlo slikovit i jednostavan način prenosi dokazano učinkovite postupke u prevenciji i liječenju bolesti srca koji pomažu bolesnicima u razumijevanju bolesti i načina liječenja. Priručnik prate i plakati s ilustriranim preporukama o prevenciji kadriovaskularnih bolesti koji će se nalaziti u svim ordinacijama obiteljske medicine te u svim bolnicama s pripadajućim kardiološkim klinikama i ambulantama širom Hrvatske. Navedene aktivnosti poklapaju se s najnovijim smjernicama o prevenciji kardiovaskularnih bolesti prema kojima bi trebali postupati svi liječnici u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.