Plesom do zdravog srca

Prevencija kardiovaskularnih bolesti – dva osnovna pristupa

Mjere primarne prevencije uglavnom uključuju aktivno djelovanje na čimbenike rizika na koje se može utjecati.

Mjere sekundarne prevencije poduzimaju se kod visokorizičnih osoba kada nastupi neki od oblika srčanožilnih bolesti, primjerice nakon preboljelog infarkta srca.

Uspješna provedba primarnih i sekundarnih mjera prevencije smanjuje prijevremenu smrtnost i invalidnost od kardiovaskularnih bolesti za 50%, te poboljšanje kvalitete života ismanjenu potrebu za ponovnim zahvatima.

Pri tome značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina življenja - umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa, tjelesna aktivnost te odgovarajuća prehrana bez suvišnih masnoća, s dosta vlakana, smanjeni unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata (šećer i slatkiši), te značajno ograničenje unosa soli. Uslijed svega navedenoga u posljednih 15 godina je došlo do znatnog napretka u liječenju, simptomi se uz gore navedene promjene u načinu života mogu kontrolirati, a kombinacija lijekova ili drugih metoda liječenja (primjerice operativnog zahvata) može pomoći u usporavanju tijeka bolesti i poboljšanju kvalitete života te mnogi ljudi vode ispunjen i sretan život bez obzira na oboljenje.

 

Adekvatna terapija ubrzava oporavak i smanjuje rizik od ponavljanja bolesti

Odgovarajuća terapija lijekovima nakon srčanog udara omogućuje brži oporavak i znatno smanjuje rizik od ponavljanja bolesti te ju je nužno uzimati sukladno preporuci liječnika. To su lijekovi koji utječu na snižavanje masnoća, snižavanje tlaka, reguliranje šećerne bolesti zaštitu krvnih žila.

 

Akutni koronarni sindrom (AKS) – brza reakcija unutar 60 minuta od pojave simptoma

Akutni koronarni sindrom je termin koji se koristi za stanja koja dovode do naglo smanjenje protoka krvi do srca. Najjednostavnije se može opisati kao bol u prsima koju je moguće osjetiti tijekom srčanog napada, odmaranja ili fizičke aktivnosti. Mnogi simptomi akutnog koronarnog simptoma isti su kao i kod srčanog udara –bol u prsima, bol na lijevoj nadlaktici, mučnina i povraćanje, manjak zraka te iznenadno, jako znojenje. Ukoliko se akutni koronarni sindrom ne tretira brzo, dolazi do srčanog udara. Često se dijagnosticira tek u bolnici, a izlječiv je ako je dijagnoza pravovremena. Liječenje ovisi o konkretnim znakovima, simptomima i cjelokupnom zdravstvenom stanju. Stoga je pri pojavi simptoma ključna brza reakcija i obraćanje liječniku po mogućnosti unutar prvih 60 minuta.